Turska će od 9. do 20. studenoga u Antalyji biti domaćin 31. konferencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP31), na kojoj će se okupiti svjetski čelnici, pregovarači i stručnjaci kako bi razgovarali o daljnjim koracima u borbi protiv klimatskih promjena. Turski ministar okoliša, urbanizacije i klimatskih promjena te budući predsjednik konferencije Murat Kurum najavio je da će se tursko predsjedanje temeljiti na trima načelima: dijalogu, konsenzusu i djelovanju. Ankara želi da COP31 bude usmjeren na provedbu već preuzetih obveza, a ne samo na usvajanje novih deklaracija. „Prepoznavanje problema, njegovo razumijevanje i razgovor o njemu važni su, ali to nije dovoljno. Sada je vrijeme za provedbu“, poručio je Kurum. Konferencije COP održavaju se svake godine u okviru UN-ove Okvirne konvencije o promjeni klime, usvojene 1992., a okupljaju predstavnike gotovo 200 država i međunarodnih organizacija. Dosadašnji skupovi doveli su do ključnih međunarodnih sporazuma, uključujući Protokol iz Kyota iz 1997. i Pariški sporazum iz 2015., kojim su se države obvezale ograničiti globalno zagrijavanje na znatno ispod dva stupnja Celzija te nastojati zadržati ga na 1,5 stupnjeva u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Turska je domaćinstvo dobila nakon dogovora s Australijom postignutog tijekom COP30 u Brazilu 2025. godine: Turska će biti domaćin i predsjedavati konferencijom, dok će australski ministar za klimatske promjene i energetiku Chris Bowen voditi formalne pregovore. U pripremama sudjeluje i pacifička regija, posebno zbog ugroženosti otočnih država porastom razine mora.
Među glavnim temama konferencije bit će klimatsko financiranje, prilagodba klimatskim promjenama, prijenos tehnologije te pomoć državama koje se suočavaju s najvećim posljedicama globalnog zagrijavanja. Na COP29 u Bakuu 2024. dogovoreno je da razvijene zemlje do 2035. predvode mobilizaciju najmanje 300 milijardi dolara godišnje za potporu zemljama u razvoju, uz širi cilj povećanja ukupnog financiranja iz javnih i privatnih izvora na 1,3 bilijuna dolara godišnje. Središnji izazov sada je pretvoriti ta obećanja u dostupna sredstva i konkretne projekte. Kurum je pritom naglasio pitanje klimatske pravde, ističući da najveći teret klimatske krize snose društva koja su najmanje pridonijela njezinu nastanku. Turska želi dodatno povezati klimatsku politiku s konkretnim gospodarskim i društvenim problemima, poput suša koje smanjuju poljoprivrednu proizvodnju, povećavaju cijene hrane i ugrožavaju ekonomsku stabilnost. U tu je svrhu predstavljena COP31 Akcijska agenda, koja obuhvaća deset prioritetnih područja, šest globalnih ciljeva provedbe, jedanaest inicijativa i trinaest pratećih rezultata. Među prioritetima su obnovljivi izvori energije, gospodarenje otpadom, sigurnost hrane i vode, klimatski otporni gradovi, zelena industrija, zaštita oceana i mora te obrazovanje mladih. Postavljeni ciljevi za 2035. uključuju povećanje udjela električne energije na 35 posto ukupne globalne finalne potrošnje energije, smanjenje energetskog intenziteta zgrada za najmanje 25 posto, povećanje udjela kružne uporabe materijala na 15 posto te prepolovljenje predviđenog rasta količine komunalnog otpada. Riječ je o dobrovoljnim ciljevima koji ne stvaraju nove pravno obvezujuće obveze prema Pariškom sporazumu. Dodatna inicijativa, Climate Implementation Bridge (BRIDGE), trebala bi pomoći državama u pripremi projekata spremnih za ulaganja i povezivanju s potencijalnim izvorima financiranja.
Konferencija će se održavati u dvije glavne zone: Plavoj zoni, namijenjenoj službenim pregovorima i sastancima akreditiranih sudionika, te Zelenoj zoni, u kojoj će biti predstavljena klimatska rješenja, inovacije i aktivnosti namijenjene široj javnosti. Samit svjetskih čelnika zakazan je za 11. i 12. studenoga, dok će se tematski program baviti poljoprivredom, hranom i zdravljem, energetikom i prometom, gospodarenjem otpadom, održivim gradovima, financijama, trgovinom, obrazovanjem, znanošću, tehnologijom i zaštitom prirode. Posebna pozornost bit će posvećena mladima: program volontiranja COP31 privukao je više od 45.000 prijava iz različitih zemalja. Kurum je poručio da mladi imaju pravo zahtijevati brže djelovanje i odgovornost za preuzeta obećanja, kao i sudjelovati u donošenju odluka koje će utjecati na njihovu budućnost. Političko vodstvo turskih klimatskih inicijativa osigurava predsjednik Recep Tayyip Erdoğan, dok prva dama Emine Erdoğan u međunarodnim aktivnostima sudjeluje kroz projekt Zero Waste, pokrenut 2017. godine, usmjeren na smanjenje otpada, učinkovitije korištenje resursa i održivu potrošnju. Uspjeh konferencije u konačnici će se mjeriti time hoće li najavljene inicijative privući ulaganja, rezultirati konkretnim projektima i omogućiti državama da ostvare svoje klimatske ciljeve. Tursko predsjedanje pritom zagovara pristup prema kojem gospodarski razvoj i zaštita okoliša ne bi trebali biti suprotstavljeni ciljevi.
www.dailysabah.com
